U okviru školskog projekta Education for Tomorrow, nastavnica Julijana Novaković je posjetila Finsku, a nešto više o tome pročitajte u razgovoru koji smo vodili s njom.

Fotografije snimila - Esra Şahin Demirkapı'ya, sudionica tečaja iz Turske

Julijan Ilpo Heidi

Ilpo Halonen - voditelj tečaja, nastavnica Julijana Novaković, Heidi Veikkolainen-voditelj tečaja 

  1. Kako se dogodilo da ste se odlučili na to putovanje?

U školskoj godini 2014./15. odobrena su nam sredstva iz EU za sudjelovanje u programu Erasmus+ koji provodi Agencije za mobilnost i programe EU. Ta aktivnost uključuje stručno usavršavanje u inozemstvu na europskoj razini, a mi ga ostvarujemo kroz projekt Education for tomorrow. Po preporuci svojih kolegica Ivane Jadrijević ( koja nam je pomogla oko pisanja projekta ) iz Pomorske škole Split te Fadile Zoranić iz OŠ Spinut, koje su bile jedne od sudionika istog tečaja prošle školske godine odlučila se za The Best Practics Benchmarking tečaj koji se održava u finskom gradu Vantaa udaljenom 18 km sjeverno od Helsinkija. 

Projekt na kojem sam ja sudjelovala, The Best Practices Benchmarking tečaj, organiziran je od 17.-21. travnja 2016.u Tikkurila Upper Secondary School u Finskoj.

  1. Koliko je dugo trajalo i čime ste putovali?

Što se tiče samog leta imala sam sreće jer Norwegian niskotarifna aviokompanija 1.travnja uvela je direktne letove Split-Helsinki jednom tjedno tako da mi se to poklopilo s trajanjem tečaja.  Kako mi nismo u istoj vremenskoj zoni s Helsinkijem, krenula sam u 9.30, a tamo sam stigla u 12.30.

Vrijeme je bilo sunčano, ali hladno, oko 7 stupnjeva. Morala sam obući zimsku jaknu, no Finci nisu bili odjeveni poput mene. Prije bi se moglo reći da su imali proljetnu odjeću. Kad je sunčano i fino vrijeme, oni provode slobodno vrijeme vani. Šetaju, sjede po parkovima. Jako malo Finaca sam vidjela same. Primjetila sam da se jako vole družiti.

Smještaj sam pronašla u Helsinkiju. Naime, organizatori ovog tečaja ne nude smještaj nego od sredstava iz proračuna projekta, sami tražimo smještaj i organiziramo se. Kako je grad Vantaa samo 18km udaljen od Helsinkija, a gradovi su povezani javnom željeznicom koja je izvrsna, odlučila sam ostati u Helsinkiju. Uostalom, kad nije bilo obveza na tečaju, imala sam puno više mogućnosti za slobodne aktivnosti.

Toliko sam dobro upoznala Helsinki da sam vodila svoje kolege Talijane, s kojim sam se uglavnom i družila, u razgledavanje grada. Ja sam bila zadužena za obilazak znamenitosti Helsinkija, a oni za pronalazak tradicionalne finske hrane.

  1. Znamo da je predmet vašeg putovanja bilo izučavanje obrazovnog sustava u Finskoj, koliko nam možete o tome reći, je li istina da je finski obrazovni sustav najbolji sustav u svijetu?

Finska je postala globalno popularna zbog jednog od najboljih obrazovnih sustava u svijetu i najboljeg u Europi. Svijet te uspjehe poistovjećuje s uspjesima na PISA testovima koji se provode od 2000. godine. Finski nastavnici ne vole pozornost koja je usmjerena na uspjehe njihovih učenika te pažnju koja se posvećuje finskom obrazovnom sustavu nazivajući ga "finsko edukacijsko čudo".

Ono čime se nastavnici u Finskoj najviše ponose je činjenica da porezni obveznici vjeruju javno financiranom obrazovnom sustavu i smatraju da je to najznačajniji uspjeh od osamostaljenja 1917.g. Obrazovanje u finskim školama je besplatno za sve kao i studiranje na sveučilištima i veleučilištima, svi imaju jednake mogućnosti za nastavak školovanja koji uspješno završe višu srednju školu ili višu strukovnu školu. Trenutno se uvode novi poticaji za studente koji diplomiraju u roku. Školska godina traje 30 tjedna i podijeljena je na 5 perioda tijekom godine (38 - 40 dana). Ispiti su nakon svakog perioda i traju 8 dana. Učenici jedan predmet /kurs imaju 3 sata tjedno. Jedan sat traje 75 min. Nema zvona. Ovisno o predmetu koji nastavnik podučava može imati na godinu od 16 – 24 kursa. Nastavnička plaća je nešto veća od prosječne plaće u Finskoj i ne odstupa puno od plaća liječnika, odvjetnika.

  1. Možete li nam opisati izgled škole i što ona sve nudi svojim učenicima?

Tikkurila je najveća srednja škola u Finskoj koja ima 1190 učenika (godišnje upiše 385 učenika), a učenici su u dobi od 16-19 godina. 62 nastavnika su zaposlena na puno radno vrijeme i oko 10 drugih članova osoblja što uključuje psihologa, pedagoška i tehnička podršku za primjenu ICT-a u nastavi, socijalni radnik, medicinska sestra. Od tehničke opreme u školi se nalazi 585 tableta (13 u svakoj učionici),oko 300 računala (uglavnom laptopa), nekoliko IPAD-a, WLAN, FRONTER platformu za e-učenje, WILMA platformu u kojoj nastavnici, učenici, roditelji i ravnatelji imaju pristup, a sadrži kurikulume predmeta, izostanke, komunikaciju, ocjene ispita. U finskim školama ravnatelji su ti koji preuzimaju ulogu našeg razrednika u dijelu vođenja brige oko izostanaka, izricanja predagoških mjera, upućivanja psihologu i sl. Ravnatelj svakodnevno provodi vrijeme s učenicima u neformalnom razgovoru stvarajući kod njih osjećaj sigurnosti i brige. Oni se njemu obraćaju za pomoć ili on sam ocijeni da je to potrebno. Škole su javne i moguće je prisustvovati bilo kojem satu. To se zna događati u slučajevima kad roditelj nije zadovoljan tretmanom njegovog djeteta tijekom nastave.

  1. Kako ste se snašli s finskim kolegama, a kakav su utisak ostavili finski učenici na vas?

Tečaj je uključivao opservacije u učionicama gdje sudionici tečaja promatraju nastavni proces iz odgovarajućih predmeta ovisno o njihovom cilju kao i razgovor s finskim nastavnicima. Prisustvovala sam satu ICT-a, robotike, matematike, psihologije, religijske kulture, najugodnije sam se osjećala u razgovoru s profesorom psihologije koji me upoznao sa školskim kurikulumom iz psihologije. Iz toga sam saznala da je psihologija najpopularniji predmet u finskim školama i da je upravo Tikkurila škola najbolja iz psihologije u Finskoj. Na učenicima se vidi da vole boraviti u školi i da im to predstavlja nešto ugodno. Sedmosatni školski dan, višesatno sjedenje u učionici, frontalno-prezentacijski nastavni proces, kontrolni radovi, ispitivanje, strah od ocjena, domaća zadaća koja je sastavni dio svakodnevnih aktivnosti učenika, pasivna uloga roditelja su situacije koje ne susrećemo u finskim školama gdje su centralnu ulogu obrazovnog sustava zauzeli učenik i nastavnik. Konkretno, upoznala sam se s dvojicom učenika porijeklom iz Turske od kojih me jedan posebno oduševio. U Finsku se doselio prije četiri godine, ali se fenomenalno uklopio u školu, bez tereta seobe i nekakvih trauma. Kada govorimo o ovome, važno je napomenuti kako je Finci uistinu svima pružaju jednake mogućnosti u obrazovanju, bez obzira na rasne i etničke razlike.

  1. Kad biste trebali usporediti naš i finski sustav obrazovanja, koje biste razlike istaknuli?

U finskom obrazovnom sustavu u središtu su učenik i nastavnik, dok je kod nas kurikulum. Finski kurikulum ima tri razine: nacionalni ( na kojem se temelji općinski/gradski), gradski ili općinski i školski(pišu ga djeca, roditelji i nastavnici, a temelji se na općinskom/gradskom kurikulumu). Najpopularnije zanimanje u Finskoj je nastavnik i taj studij upisuju samo najbolji studenti, a plaće su vrlo slične plaćama odvjetnika i liječnika što kod nas nije slučaj. U razgovoru s jednom učiteljicom, saznala sam zašto je to zanimanje tako cijenjeno, a razlog je jednostavan – jedino je zanimanje koje se temelji na ljubavi. Kao što je već rečeno, finski učenici u odnosu na hrvatske ne osjećaju strah i stres prema školi, dosta su načitani i iz škola izlaze kao visoko obrazovani mladi ljudi.

  1. Tijekom svog boravka sigurno ste se upoznali s njihovom kulturom, kako vas se dojmila?

Jako me dojmio njihov način života. Život Finaca se vrti oko saune. Sauna je drevna finska riječ za kupelj. U Finskoj imaju oko 2 milijuna sauna i teoretski moguće je da cijela nacija "sjedi u sauni" u nekom trenutkuNajmanje jednom tjedno posjećuju saunu, a za to predviđen dan je najčešće subota (sauna dan) večer. Čak i u zgradi Parlamenta se nalazi sauna.

Finci su prvi Europljani koji su osloboditi muškarce tereta upravljanja zemljom dajući iste mogućnosti ženama. Finkinje imaju pravo glasa i kandidiranja u parlament od 1906., duže od bilo koje druge europske zemlje tako da je Finska zemlja s najvišom stopom udjela žena u javno-političkom životu.

Finci se vole natjecati, no suradnja je osobina koja ih bolje opisuje. Do 1960-ih Finci su bili slabo obrazovani no danas su jedna od najobrazovaniji nacija.

  1. I za kraj, planirate li skori povratak u Finsku?

Definitivno! Nastavila sam razvijati svoj odnos s finskim kolegama i planiram se uključiti u projekt hundreED s finskim školama, a što se tiče samog putovanja, nadam se da ću jednog dana s obitelji posjetiti Finsku,a tko zna – možda i ostanem. :)

 

 

 

 

BLOG COMMENTS POWERED BY DISQUS